Jedna od najzanimljivijih i najpopularnijih priča o poreklu kafe potiče od pastira iz Etiopije, tačnije iz oblasti poznate kao Kafa.
Etiopski pastir Kaldi primetio je neobično ponašanje svojih koza svaki put kada bi se najele bobica nepoznatog žbuna. Životinje bi postale živahnije nakon što bi probale ovaj čudesni plod. Nakon što je i sam probao ovaj „čudan“ plod i osetio povratak energije, preneo je svoje iskustvo koptskim sveštenicima u obližnjem manastiru. Prva upotreba ploda kafe bila je kako bi ostali budni duže vreme i imali više vremena za molitvu. Kasnije, južnoafrička plemena koristila su plod mešajući ga sa životinjskom mašću pre bitaka kako bi dobili veću snagu. Kafa je kasnije prešla u Arabiju krajem 9. veka, gde je prvi put nastao napitak koji danas nazivamo kafom. Oko 1000. godine počelo je prženje i priprema semena kafe, što je brzo prihvaćeno u celoj Arabiji. Mokka kafa, koja se proizvodila u gradu Moka u Jemenu, postala je poznata zbog kvaliteta. Arapi su čuvali ovu biljku toliko pažljivo da je za bilo kakvo kršenje bila predviđena smrtna kazna.
Krajem 15. veka, iako su Arapi strogo čuvali tajnu pripreme kafe, Indusi su uspeli da prošvercuju kafu u Indiju i počeli su sa njenim uzgojem.
Kafa je u Evropu stigla tokom osmanskih osvajanja, gde je u Turskoj postala popularna u svakodnevnom životu. Navika je bila toliko raširena da je čak bila uvedena zabrana pod izgovorom da oduzima previše vremena sultanovim podanicima. I pored zabrane, u Istanbulu su se otvarale prve kafane koje su služile isključivo kafu, postale su mesta okupljanja, razgovora i igranja raznih igara. Prateći ove rituale, kafa je stigla u Veneciju 1570. godine zajedno sa duvanom, a otvaranjem prve kafane polovinom 17. veka, ovaj trend je brzo prihvaćen i u gradovima poput Milana, Đenove i Torina. Činjenica da je samo Venecija 1760. godine imala više od 200 kafana govori o velikoj popularnosti kafe, kafane su postale centri društvenog života. Iako je kafa dolazila iz muslimanskih zemalja, italijanski vernici su zahtevali zabranu, ali je papa Kliment VII zahtevao da je proba pre nego što je razmatrao zabranu.
Potražnja za kafom bila je toliko velika da je bilo neminovno širenje njenog uzgoja. Uvidevši da uspeva jedino u tropskim i suptropskim oblastima, uzgoj kafe se vratio u Afriku. Krajem 19. veka, prve plantaže su zasađene u Tanzaniji i Keniji, a kasnije se uzgoj kafe proširio na zapadnu Afriku, Angolu, Madagaskar, Vijetnam itd. Kafa je postala prva poljoprivredna kultura koja se uzgajala širom sveta.