Priče o kafi

Da li su stari Rimljani pili kafu

Da li su Rimljani pili kafu ili energetska pića? Često dobijam ovo pitanje, i odgovor zavisi od nekoliko stvari. Da, Rimljani su konzumirali pića koja su im davala energiju, međutim, danas ne bismo smatrali ta Rimljanska pića energetskim napicima ili kafom.

Jednostavno rečeno, prosečan Rimljanin nije imao pristup kafi, ali su imali zamenu. Ovo piće se nazivalo posca i bila je mešavina vode i sirovog sirćeta. Kada bi se ovo piće pravilno pomešalo, Rimljaninu koji radi ili vojniku bi dalo energiju koja bi podsećala na oblik energetskog napitka današnjice. Međutim, Rimljani nisu imali pristup kafi ili kofeinu jer kafe nisu rasle prirodno u njihovom regionu.

Kada govorimo o Rimljanima generalno, važno je da razgovaramo o vremenskom periodu. U ovom članku govorimo o antičkim Rimljanima koji su živeli od 753. godine pre nove ere do pada Zapadnog Rimskog Carstva u 5. veku nove ere. Tokom ovog perioda Rimljani su konzumirali mnoga pića, a ono o čemu danas govorimo, posca, smatrano je pićem niže klase.

Bez daljeg odugovlačenja, evo odgovora na često postavljeno pitanje da li su Rimljani imali pristup kafi ili energetskim pićima.

Rimljani Nisu Pili Kafu

Rimljani nisu imali pristup ni pili kafu. To je surova istina o tom pitanju.

Razlog zašto Rimljani nisu imali pristup kafi je taj što nisu prodrli dovoljno duboko u istočnu Afriku da bi naišli na drevne ljude koji su pili ovo piće u meditativne svrhe.

Veruje se da je kafa potekla kao kulturno piće sa zapadne strane Crvenog mora. Nedavna akademska istraživanja otkrila su drevne šume domorodačke kafe u modernoj Etiopiji.

Rimljani jednostavno nisu dovoljno proširili svoje carstvo u Afriku da bi naišli na ljude koji su pili kafu. To je zato što je u vrhuncu Rimskog proširenja pod Trajanom umesto daljeg širenja, Rim izgradio samo kraljevine zaštitnike da bi zaštitio svoje zemlje.

Da li je moguće da su neki rimski trgovci koji su trgovali sa ovim kraljevstvima klijentima naišli na kafu? Da, ali čak i tada bila bi to mala manjina. To je zato što je ka kraju Rimskog Carstva poznato da je Rim trgovao sa Indijom, severnim kraljevstvima Afrike, pa čak i Kinom. Međutim, čak i ako su ovi retki Rimljani imali interakcije sa sada široko konzumiranim pićem, nisu ga doneli nazad u Rim ili bilo koju glavnu provinciju.

Razlog zbog kojeg kafa jednostavno nikada nije bila pijana bio je taj što je Rim imao svoj sopstveni široko konzumirani oblik energetskog pića, posca.

Ako Rimljani nisu imali kafu, da li su imali alternativu za energetski napitak? Odgovor je iznenađujuće da.

Dok mi ovde u 21. veku pijemo kafu, pre 1700 godina Rimljani su pili poscu. Ovo piće je bila mešavina vode i sirćeta i podsećalo je na veoma gorku verziju limunade.

Rimski elita ne bi pila poscu. Smatrano je inferiornim pićem u odnosu na rimski vino, koje je bilo puno hranljivih materija i podsećalo je na moderni gorak sok od grožđa. Rimski vojnik i radnik koji nisu mogli da priušte vino umesto toga bi pili mešavinu 1/4 sirćeta i 3/4 vode.

Sirće je bilo čisto i izuzetno gorko. Iako je činilo samo 1/4 ukupnog volumena, daleko od toga da je bilo ukusno po današnjim standardima. Međutim, budući da sirće sadrži šećere, vitamine i hranljive materije u koncentrovanim količinama, Rimljani su stvorili energetski napitak!

Iako je posca delovala slično kao kafa u smislu da je davala energiju kada se pila, nije bila poželjna među rimskim stanovništvom. Rimski vojnik, posebno, nije voleo da pije poscu i tek je u kasnom Rimskom Carstvu kada su rimski carevi i generali namerno počeli da piju gorko piće u solidarnosti sa svojim vojnicima, da je piće počelo da se uzima.

Dakle, umesto što su pili kafu, Rimljani su zapravo pili poscu da bi sebe osvežili. Između gorkog ukusa kafe i posce, siguran sam da bi Rimljani radije izabrali kafu da su je poznavali.

Moguće je da je mali deo Rimljana ipak pio kafu. To bi bili privilegovani trgovci koji su mogli da putuju i prodaju robu između Indije i Rima tokom 3. i 4. veka.

Razlog zašto su ovi putujući Rimski trgovci možda pili kafu je taj što bi morali da stanu i plate porez da bi prešli teritoriju Etiopskog Kraljevstva Aksum.

Pijenje kafe bilo je kulturni događaj u Etiopiji prema usmenoj tradiciji. Tu bi ljudi skuvali šolju kafe i smenjivali se u pijenju napitka u grupnom okruženju. Moguće je da su Rimski trgovci na putu ka Indiji tokom 3. i 4. veka morali da stanu u Kraljevstvu Aksum i da su tu bili uvedeni u kafu.

Već ne znamo mnogo o ovim trgovcima tokom 2 veka koliko su bili aktivni između Indije i Rima. Znamo da je Rim brzo proširivao svoje trgovinske mreže ka istoku tokom 2. do 4. veka nove ere i da bi, da bi to uradili, morali su da interaguju sa moćnim Kraljevstvom Aksum koje je kontrolisalo južni ulaz Crvenog mora, isto more na kojem bi Rim plovio.

Stoga je odgovor na pitanje da li su Rimljani pili kafu da za 99.9% Rimljana kafa nije bila pijana niti poznata. Međutim, bogati Rimski trgovci između 2. i 4. veka mogli su biti izloženi kafi tokom svojih putovanja.

Jednostavno rečeno, Rimljani nisu imali pristup kafi. Imali su svoj oblik energetskog pića zvan posca. Izuzetno mali deo ukupnog rimskog stanovništva mogao je biti izložen kafi, ali to nije bilo dovoljno da se donese nazad u Rim.